Glodari su životinje koje pripadaju grupi sisara. Odlikuju se specifičnim karakteristikama poput oštrih prednjih zuba koji neprestano rastu i stalne potrebe za žvakanjem kako bi te zube trošili i održavali oštrim. Ovi sisari su poznati po svojoj sposobnosti da izazovu štetu u domaćinstvima, poljoprivredi i industriji. Njihova prisutnost može izazvati probleme u skladištenju hrane, kao i prenošenje različitih bolesti.
Glodari se smatraju štetočinama zbog njihove sposobnosti da se brzo razmnožavaju i prilagođavaju različitim okruženjima. Ako pođemo od činjenice da su među najzastupljenijim vrstama sisara, jasno je zašto ih ima u gotovo svim geogafskim i klimatskim područjima.
U odnosu na ukupan broj vrsta glodara koji je relativno veliki, u svetu regitrovano oko 3000 različitih vrsta, na teriotoriji Srbije ih obitava samo oko pedesetak. Većina njih su korisne životinje u prirodi, koje doprinose održavanju ekosistema i kao takve pripadaju zakonom zaštićenim vrstama životinja. Sa druge strane manji broj njih smatra se za velike štetočine sa kojima je čovek u urbanim okruženjima u stalnoj borbi.
Pored velike brzine i krznenog tela, glodari su poznati po oštrim sekutićima, kojima su prinuđeni da stalno grickaju, budući da neprestano rastu. Upravo ta njihova osobina, odnosno konstantno grickanje je glavni krivac zašto se ubrajaju u štetočine. Ovi glodari prave veliku štetu gde god da se pojave u gradskim sredinama. Ne samo da uništavaju tekstil, papir, daleko veću štetu mogu naneti grickanjem električnih kablova i instalacija, ali i kanalizacionih cevi i zidova. Česti su i kao štetočine poljoprivrednih proizvoda, u poljima tokom ranog proleća i jeseni, gde uništavaju biljke u usevima, ali i u ostavama, magacinima i ambarima gde se hrane gotovim proizvodom, odnosno zrnima kukuruza, pšenice i raznim drugim namirnicama.
Najveću štetu, pored materijalne, glodari nanose zdravlju ljudi i to kao prenosioci zaraznih bolesti. Najčešći glodari štetočine od kojih ljudi zaziru sa razlogom su miševi i pacovi.

Glodari kao prenosioci bolesti
Kako su u stalnoj potrazi za hranom, uglavnom nastanjuju mesta u blizini ljudi, gde pronalaze organsku hranu, ili na nehigijenskim mestima, kao što su deponije, smetlišta, kanalizacione cevi, septičke jame i slično. Na taj način dolaze u kontakt sa različitim otpadom i infektivnim materijalom koji raznose svuda gde se kreću. Budući da su vešti penjači, ne postoji mesto gde se ne mogu popeti, a ako dodamo da su i veoma brzi, jasno je da za kratko veme, svojim izmetom, urinom, krvlju, pljuvačkom, ali i mikroorganizmima koje prenose na ekstremitetima i krznu, predstavljaju opasnost, jer mogu kontaminirati velike površine u blizini ljudi. Ostave sa hranom, hangari sa ogevom, poljoprivredni usevi, tavani i podrumi, postaju mesta gde se ljudi potencijalno zaražavaju i to veoma opasnim bolestima.
Kako bi se zaštitili, ljudi su u stalnoj borbi sa ovim vrstama glodara, te često može doći i do direktog kontakta, pa čak i ujeda. Stoga, uvek se preporučuju mere zaštite u smislu primene odgovarajuće zaštitne opreme ili, pozivanjem stručnih službi koje su obučene za sigurnu, profesionalnu i uspešnu borbu sprovođenjem mera deratizacije.
Za razliku od ovog direktnog kontakta, glodari mogu preneti bolesti i indirektnim putem, odnosno preko buva, krpelja i drugih domaćih životinja koje su bile u kontaktu sa zaraženim glodarima.
Prema vrsti uzročnika, bolesti koje prenose glodari, među kojima dominiraju miševi i pacovi su:
- Bakterijske
- Virusne
- Gljivične
- Parazitske
- Protozoe
Bakterijske bolesti koje glodari prenose
Tuberkuloza
Jedna od najpoznatijih i veoma opasnih bolesti je tuberkuloza, koju izaziva bakterija Mycobacterium tuberculosis. Ova bakterija napada pluća i druge organe. Karakterišu je povišena temperatura, suv kašalj, iskašljavanje krvi i sluzi, kijanje kojim zaražena osoba može preneti bolest i na druge ukućane. Oporavak je težak i dugotrajan.
Leptospiroza
Ova bolest je bolest profesionalnih radnika, ljudi koji rade na njivi, sa stokom, veterinari, ribolovci, rudari, odnosno radnici koji rade u mračnim, vlažnim mestima, kao i mestima gde se miševi i pacovi obični nastanjuju. Sa druge strane, neretko se zaražavaju i ljudi koji se kupaju u rekama, gde su se kretali zaraženi glodari. Iako je smrtnost mala, kod ove bolesti zabeleženi su i slučajevi sa fatalnim ishodom i to u XXI veku, što govori da je u pitanju veoma opasna vrsta životinja sa kojima se čovek mora uhvatiti u koštac. Najbolja opcija je profesionalna deratizacija.
Tularemia
U pitanju je bolest divljih životinja, uglavnom glodara, a najčešće se poredi sa tifusom, što je već samo po sebi strašno. Iako je smrtnost mala kod ove vrste bakterijske bolesti, veoma je važno pristupiti adekvatnom lečenju.
Ljudi se obično zaražavaju tako što dođu u kontakt sa vodom koja je kontaminirana, da li pijenjem takve vode ili kupanjem. Najizraženiji simptomi su povišena temperatura, groznica, bolovi u mišićima, malaksalost, glavobolja. Najčešće oboleva muška populacija jer su, kao lovci i ribolovci, u kontaktu sa zaraženim životinjama.
Salmoneloza
Salmonela je jedna od najpoznatijih bakterija. Salmoneloza nastaje usled nedovoljno termički obrađene hrane koja je zaražena ovom bakterijom. U pitanju je crevno zarazno oboljenje. Najčešći prenosioci su glodari, mada se ova bolest još naziva i bolest prljavih ruku.
Iako nije opasna po čoveka, salmonela u velikoj meri srozava imunitet, a kod osetljivih grupa, kao što su trudnice, deca, starije osobe, može biti veoma opasna.
Listeria
Radi se o veoma retkoj bakterijskoj infekciji kako u svetu, tako i u Srbiji. Ukoliko dođe do zaražavanja, to se obično dešava unošenjem bakterije Listeria kroz kontaminiranu hranu. Bakterija se obično nalazi u vodi, zemlji ili izmetu.
Virusne bolesti čiji su prenosioci glodari
Hemoragijska groznica
Ovo virusno oboljenje poznato je i kao hantavirus. Simptomi su slični virusu gripa. Iako je smrtnost mala, ovo oboljenje u velikoj meri može poremetiti funkcionisanje organizma, a kada se javlja, javlja se u vidu epidemije. Povremene epidemije se dešavaju i u našoj zemlji.
Besnilo
Besnilo je veoma opasno oboljenje centralnog nervnog sistema i kičmene moždine. Iako je uglavnom bolest životinja, javlja se i kod ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjma. Zbog toga veoma je važno vakcinisati kućne ljubimce (pse, mačke) kako bi se sprečila i najmanja mogućnost pojave ove smrtonosne bolesti. Simptomi su psihomotorna uznemirenost, paraliza mišića, odbijanje vode.
Parazitske bolesti koje prenose glodari
Trihineloza
Trihineloza je bolest koju mogu dobiti kako životinje, tako i ljudi. U organizam se unosi usled nedovoljno termički obrađenog mesa. Bolest izaziva parazitski crv Trihinela Spiralis koji preživljava veoma niske temperature, i kada ga čovek unese preko suhomesnatih proizvda napravljenih od mesa zaražene životinje, kači se za mišiće organa i nastanjuje ljudski organizam. Simptomi su: mučnina, gađenje, bolovi u žlucu, dijareja, povraćanje. Ukoliko se pravovremeno ne leči može izazvati ozbiljne probleme, kao što su malaksalost, gušenje, problemi sa srcem, kongestija pluća i sl. Lečenje je dugotrajno i izazovno.
Protozoe, bolesti čiji su glodari prenosioci
Toxoplazma gondi
Za ovu bolest važi mišljenje da je široko rasprostranjena, ali da samo mali broj ljudi razvija simptome prave bolesti. Nastaje usled konzumacije nedovoljno obrađene hrane. Najčešće obolevaju mačke, koje su uz glodare prenosioci ove bolesti. Kako su ljudi u kontaktu sa mačkama kao kućnim ljubimcima, lako može doći do zaražavanja. U principu ovaj paraziit nije toliko opasan za ljude, sem za trudnice, kod kojih može izazvati spontani pobačaj, ali može izazvati i poteškoće kod ljudi sa oslabljenim imunitetom.
Kuga – bolest koju su prenosili glodari
Iako je danas gotovo nema nigde, kuga je jedna od najopasnijih bolesti koja je harala svetom i odnela milionske žrtve. Glavni uzročnici čitave epidemije bili su upravo glodari koji su je velikom brzinom širili na velike prostore. Danas se ova bolest javlja još samo u udaljenim, teško pristupačnim delovima sveta gde vladaju loši higijenski uslovi.
Umesto zaključka, obračunajte se sa glodarima
Iako živimo u modernom svetu, gde cvetaju inovativne tehnologije, pametni sistemi i usluge, bolesti koje prenose glodari su još uvek zastupljene. Kako se radi o veoma opasnim, zaraznim bolestima, važno je stati im na put iako direktna zaražavanja čoveka nisu toliko česta pojava.
Kako, pitate se? Angažovanjem stručnih službi koje će primeniti čitav sistem metoda deratizacije koje se sprovode kako bi se glodari uklonili sa određenog prostora ili da bi se njihova brojnost smanji tako da ne predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje i život ljudi.
Ako su se ljudi uspeli da se izbore sa takozvanom “crnom smrću” koja je harala svetom tokom XIV veka, nećemo joj valjda u modernom XXI veku dozvoliti da se vrati u svom izvornom ili nekom drugom, strašnom obliku.
Ukoliko primetite u svom okruženju dva, tri miša ili pacova, budite sigurni da ih je u blizini daleko više. Ne dozvolite da se toliko namnože da predstavljaju potencijalnu opasnost po vaše i zdravlje ljudi iz vaše okoline. Obračunajte se sa glodarima, zaštite svoju imovinu, odstranite potencijalne izazivače bolesti i uživajte u životu, ali stvarno.