Vektorske zarazne bolesti, poznate i kao transmisivne zarazne bolesti prenose se tako što uzročnik – bakterija, virus, rikecija, borelija, protozoe, parazit, provede određeno vreme u prenosiocu, vektoru – komarac, krpelj, buva i drugi hematofagni insekti. Nakon perioda inkubacije, vektor postaje inficiran i opasan za zaražavanje ubodom ili ugrizom po čoveka, sisare, ptice i druge životinje. Najrasprostranjenije su lajmska bolest, groznica zapadnog nila i malarija. Različiti insekti prenose različite bolesti. Na primer, lajmsku bolest, encefalitis i tifus prenose krpelji; groznicu zapadnog nila, denga, čikungunja groznicu prenosi azijski tigrasti komarac; buve prenose kugu i tifus; Egipatski i Hemagogas komarac prenose žutu groznicu; Anofeles komarci prenose malariju; dok stenica prenosi zarazu Šagasova bolest.
Vektorske zarazne bolesti, s obzirom da su direktno povezane sa inficiranim insektima, najčešće komarcima i krpeljima, pojavljuju se i aktuelne su sezonski, od početka proleća do kraja jeseni. Epidemija zavisi i od ekoloških uslova, da li su kišni ili sušni periodi, topliji ili hladniji dani, aktivnosti čoveka, što smo više vremena u prirodi, da li su to radovi u voćnjacima, vinogradima, baštama, na kampovanju, izletu, izloženost opasnosti je veća.
Groznica Zapadnog Nila
Groznica Zapadnog Nila prenosi se ubodom zaraženog komarca. Komarci se zaražavaju sisanjem krvi inficiranih ptica i dalji su prenosnik infekcije na ljude i druge životinje. GZN predstavlja najrasprostranjeniju vrstu arbovirusa na svetu. Ova virusna groznica može prouzrokovati potencijalno teško oboljenje kod čoveka. Simptomi groznice Zapadnog Nila javljaju se od tri dana, do dve nedelje nakon uboda. Iako kod 80% zaraženih ljudi GZN prolazi asimptomatski, kod 20% zaraženih javlja se blaži oblik kliničke slike – groznica, mučnina, glavabolja, povraćanje, ponekad praćenj otokom linfnih žlezdi ili pojavom osipa na koži. Tek kod jednog na 150 inficiranih, javlja se teža klinička slika, neuroinvazivni oblik bolesti – ukočenost vrata, dezorijentacija, tremor, mišićna slabost, paraliza, koma. Ovi simptomi traju nekoliko nedelja i mogu ostaviti trajna neurološka oštećenja.

Zika groznica
Zika virusna infekcija prenosi se ujedom komarca zaraženog Zika virusom. ZIKV prvi put je izolovan davne 1947. godine kod majmuna u Zika šumi, u Ugandi. Pet godina kasnije, registrovano je zaražavanje i kod čoveka. Postoje dve vrste Zika virusa – afrička vrsta i azijska vrsta. Period inkubacije je između tri i četrnaest dana nakon ujeda. Većina infekcija prolazi asimptomatski, dok se kod malog broja ljudi javljaju blagi simptomi poput osip, groznica, bol u zglobovima i mišićima, glavobolja. Trajanje se ispoljava do nedelju dana, bez ozbiljnijih komplikacija.
Malarija
Malarija je bolest poreklom iz Afrike, čiji je uzročnik ujed komarca iz roda Anopheles. Iako je rasprostranjena u tropskim zemljama, nakon drugog svetskog rata malarija je u potpunosti iskorenjena sa područja Evrope zahvaljujući Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. Registrovani slučaji malarije u Srbiji su isključivo importovanog porekla, znači da se osoba zarazila na području zemlje sa endemskom malarijom. Broj takvih slučajeva na godišnjem nivou ne prelazi dvadesetak zaraženih.
Lajmska bolest
Lajmska bolest prenosi se ujedom određene vrste inksodidnih krpelja – Ixodes Ricinus. U pitanju je multisistemsko oboljenje subakutnog i hroničnog tipa, izazvano bakterijom Borrelia Burgdoferi. Oboljenje je sistemsko, napada ceo organizam, prvenstveno koža, zatim centralni nervni sistem, zglobovi, kao i srce. Prvi put je otkrivena 1975. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, gradu Lajm, po kom dobija ime. U Srbiji, prvi slučaj zaraženog lajamskom bolesti zabeležen je u Beogradu, aprila 1987. godine.
Lajamska bolest se manifestuje između nedelju do mesec dana nakon ujeda krpelja. Prvi simptomi su pojačano crvenilo oko mesta ujeda, širine najmanje 5cm, koje se javlja kod većine zaraženih osoba. Kako je uglavnom bezbolno, ako nije praćeno blagim otokom, ovaj simptom može proći neopaženo. Druga faza se odražava na povećanu telesnu temperaturu, takođe groznica, jeza, glavobolja, malaksalost, mogu biti propratni simptomi. Potrebno je javiti se lekaru kako bi se primenila antibiotska terapija. Ukoliko se ne reaguje na vreme, sledeći stadijum ima neurološke i kardiološke simptome, uz pojavu bolova u zglobovima. Ukoliko se ni tad ne počne sa terapijom lečenja, bolest može da poprimi hroničan tok, uz moguće teže neurološke ispade, kao i promene na koži i zglobovima. Nakon uspešnog izlečenja, pacijent i dalje može da oseća nespecifične tegobe poput glavbolje ili umora, koji traju i po nekoliko meseci.

Prevencija vektorskih bolesti
Kontrola zaražavanja transmisivnim bolestima podrazumeva sprečavanje ujeda insekata. Fizička zaštita se odnosi na mazanje repelentima protiv insekata kada je planiran boravak u prirodu, duge nogavice i rukavi, izbegavanje lokacija koje su pune insekata, poput močvara ili neuređenih šuma, izbegavanje odlazaka u prirodu u večernjim časovima kada su aktivnosti insekata najintenzivnije, postavljanje mreža na prozore i vrata kako bi sprečili ulazak insekata u unutrašnje prostorije, i sve ostale mere zaštite za koje ste čuli ili vam padnu na pamet, a možete ih sami primeniti.
Hemijska zaštita od transmisivnih bolesti predstavlja zapravo mere dezinsekcije sa ciljem suzbijanja komaraca i krpelja. Tretmani prostora, kontrola populacije i uništavanje štetnih insekata najefikasnija su trajna zaštita od vektorskih bolesti. Eko Tim poseduje stručno znanje i iskustvo u poslovima suzbijanja insekata sa zemlje i iz vazduha, koristeći biocidne proizvode bezbedne po zdravlje ljudi i kućnih ljubimaca, uz posedovanje svih neophodnih dozvola i sertifikata za obavljanje poslova iz oblasti dezinsekcija.