Ukoliko vam se činilo da iz godine u godinu čujete da sve veći broj ljudi da pati od nekog oblika alergije, budite sigurni da ste u pravu. Velika zagađenost životne sredine, nekontrolisana upotreba hemijskih preparata, sve češći boravak u zatvorenom prostoru, brz život pun stresa, doveli su do pada imunog sistema i sve češće preosteljivosti organizma na pojedine materije koje su prepoznate kao alergeni.
Alergeni su inače bezbedne, neškodljive materije koje kod nekih organizama izazivaju preosetljivost, prekomernu reakciju imunog sistema, odnosno alergiju.
U zavisnosti od same vrste alergena, postoje: nutritivni i inhalatorni alergeni. Prepoznajete, nutritivne unosimo hranom i to su najčešće: orasi, kikiriki, med, pšenica, jagode i drugo bobičasto voće, mleko, konzervansi i aditivi. Inhalatorni alergeni dospevaju u naš organizam tako što ih unosimo disanjem. To su, pre svega: polen, prašina, grinje, životinjska dlaka, perje, razne vrste korova i sl.
Alergijska reakcija ispoljava se odmah i najčešće je to burna reakcija ili se pojavljuje posle nekoliko dana i najčešće se misli da je obična prehlada u pitanju. Simtomi se javljaju, od osipa i crvenila na koži, preko kijanja, šmrkanja, suzenja i svraba očiju, do dijarere, bolova u stomaku. Iako znaju biti bezazlene, alergijske reakcije mogu dovesti i do veoma ozbiljnih situacija, kao što su oticanje usana, jezika, gušenja i anafilaktičkog šoka. U tim situacijama mora se brzo reagovati, dati odgovarajući lek protiv alergije, a u najtežim situacijama i injekcija adrenalina.
Bez obzira kako da se ispolje, alergijske reakcije treba shvatiti veoma ozbiljno, jer organizam prepoznaje određene alergene kao strana, opasna tela u organizmu i trudi se da pošalje signal da se on što pre mora izbaciti iz organizma.
Pored alergena koje obično pronalazimo u spoljašnjoj sredini, posebno u prelaznim periodima, tokom proleća i jeseni, jedan od dominantnih alergena koji se nalazi u našem domu jesu grinje.
Grinje su sićušna stvorenja koja se nalaze u unutašnjem prostoru i svuda oko nas. Toliko su sićušne da se ne mogu videti golim okom. Pored minijaturne građe, glavni razlog njihovog teškog pronalaženja jeste što se kriju od svetlosti, te se zavlače u najmanje pore na tepihu, posteljini, nameštaju. Lako se oslobađaju iz prašine prilikom usisavanja, prelaskom preko tepiha ili istresanjem posteljine. Obožavaju tople i vlažne prostore, mada se lako prilagođavaju na sve sredine, sem visokih nadmorskih visina, te ih se teško rešiti.
Simptomi alergije na grinje
Grinje su veoma zastupljeni alergeni koji izazivaju do 90% alergija i najčešći su izazivači astme. Smatra se da čak oko 12 miliona ljudi u svetu pati od astme, što govori koliko je ova alergija zastupljena i opasna.
Simptomi alergije na grinje su u vidu kijavice, koja može biti veoma intezivna i jaka, baš kao i curenje nosa i suzenje očiju. Koprivnjača i druge alergijske reakcije na koži takođe mogu biti simptom alergije na grinje. Plantarni dermatitis zahvata stopala i šake i propraćen je jakim svrabom, suvoćom i perutanjem kože.
Crvenilo, svrab očiju i konjuktivitis takođe mogu biti neki od simptoma da je alergija na grinje isprovocirala vaš organizam.
Najteži simptom jeste astma, odnosno otežano disanje, propraćeno pištanjem i sviranjem u grudima, te je neophodno primeniti blagovremenu i adekvatnu medicinsku terapiju.
Saveti za ublažavanje tegoba
Ono što je važno znati jeste da se grinja ne možemo stoprocentno rešiti, ali možemo se koristiti nekim trikovima gde ćemo sprečiti njihovo dalje brzo razmnožavanje, kao i koliko toliko uticati na smanjenje njihovog broja. Evo nekoliko saveta kako to uraditi:
- Svakodnevno provetravanje prostorija;
- Zamena posteljine jednom sedmično i njeno pranje na minimum 60°C;
- Redovno održavanje tepiha, zavesa i plišanih igračaka ili njihovo uklanjanje, ukoliko postoji alergija na grinje;
- Usisavanje usisivačima koji imaju hepa filter i zadržavaju i veoma sitne čestice prašine;
- Češće menjanje kesa usisivača ili korišćenje usisivača sa posudom;
- Održavanje redovne temperature vazduha oko 20°C;
- Korišćenje isušivača vazduha, čime se sprečava povećana vlažnost, idealna za razmnožavanje grinja;
- Redovno održavanje higijene u prostoru glavni je preduslov za manji broj grinja u istom,…
Kako se rešiti grinja u kući
Potpuno rešavanje grinja znači potpuno uništavanje njihove hrane. A, kako znamo da je prašina, bez obzira koliko je brisali, manje-više stalno prisutna, jasno je da se grinje ne mogu potpuno istrebiti.
Pored redovnog održavanje higijene, smanjivanja broja tepiha, staza, zavesa, tekstilnog nameštaja, jedno od delotvornijeg i efikasnijeg načina uklanjanja grinja jeste dubinsko pranje svih potencijalnih čuvara grinja. Pozivom stručnih službi koje vrše dubinsko usisavanje, pranje i dezinfekciju tepiha, staza, dušeka, nameštaja stvaraju se uslovi da se broj grinja svede na što je moguće manju meru.
U samostalnoj režiji u tome vam mogu pomoći paročistači, gde se parom uništava veliki broj ovih napasti, kao i razni preparati u vidu sprejeva, praškova, losiona. Međutim, kako oni u sebi mogu imati različitu hemiju, veoma je bitno koristiti ih u skladu sa uputstvom, posebno ako u kući imate malu decu ili kućne ljubimce.
Pored svega navedenog treba istaći i da živimo u savremenom dobu gde postoji obilje različitih, zanimljivih, privlačnih, jednostavnih za održavanje, podnih obloga. Ako vam uslovi svakodnevnog života to omogućavaju, rešite se viška tekstilnih obloga i nameštaja u kući. Izaberite neku od podnih obloga – parket, laminat, pločice, LVt. Ne samo da će održavanje biti lakše, rešićete se grinja, imaćete zdraviji, a neretko i moderniji prostor.