Kolika je radost kada imate sopstveno dvorište, znaju oni koji ga imaju i naslućuju oni koji ga nemaju. A kolika je to obaveza, znaju samo oni koji ga imaju. I pomislićete, čovek nikada zadovoljan. Ne, naprotiv. Obe konstatacije su tačne i ukoliko se one usmere u pravom smeru svi će biti zadovoljni. Oni koji ga nemaju da rade na tome da ga dobiju, izgrade. A, oni koji ga imaju da uživaju u njegovom održavanju. I svi zadovoljni.
Jedan od najmanje poželjnih gostiju koji bi ujedno i trajno da se useli u dvorište, a što da ne i u kuću ako pronađe rupu, jeste pacov. Da, nimalo inspirativno za one koji nemaju dvorište, da ga steknu. Dvorište, ne pacova. Ipak, istina je malo drugačija.
Pacovi su uz miševe jedna od najčešćih vrsta glodara štetočina koji se pojavljuju u dvorištima i kućama. Razloga za to je dosta.
Pacovi i miševi se veoma brzo razmnožavaju. Iskustvo je pokazalo da jedan par pacova može za jednu godinu, stvoriti koloniju od oko 3000 jedinki. Drugim rečima, ukoliko im ne stanete na put na startu, kada ih je par komada, rizikujete da, za kratko vreme, budete domaćin čitavim leglima istih.
Kako je jesen doba kada se ova vrsta glodara najbrže razmnožava, čini se da je sada idealno vreme da se informišete kako im se suprotstaviti, kako zaštiti dvorište od pacova i bezbedno dočekati period godine kada im je glavni cilj da se skuće.
Prva i najvažnija stvar jeste preventiva, odnosno ne stvarati uslove da uopšte dođe do pojave uslova koji privlače pacove, pa da nakon toga morate oterati pacove iz dvorišta. Neke od preventivnih mera zaštite dvorišta od pacova su sledeće.
Držite dvorište čistim
Pacovi vole kada vlada nered. Gomila smeća, strva, ostataka hrane, idelni su uslovi da se pacovi sakriju, hrane, razmnožavaju. Potrudite se da sve što vam ne treba i ne koristi sklonite iz dvorišta. Ogrev držite dalje od kuće ili ga podignite na veće visine, kako bi se sprečila nastanjivanje pacova u njima.
Ekonomske objekte gde se čuva hrana za stoku, takođe morate držati u savršenom redu. Pre unošenja nove letine, neophodno je prostoriju dobro očistiti i dezinfikovati. Takođe, potrebno je zapušiti sve rupe u zidovima, na podu, krovu i slično.
Kanalizacione i vodovodne cevi su savršeno mesto gde pacovi vole da se smeste i kote, te ih je nužno čistiti, zakrpiti sve rupe i sprečiti mogućnost ulaženja pacova u ove sisteme.
Sklonite smeće
Kako su pacovi veoma brzi i imaju istančano čulo mirisa, za veoma kratko vreme mogu doći do ostataka hrane i drugog smeća, ukoliko ste ga slobodno ostavili u dvorištu. Kako je sasvim normalno da svako domaćinstvo ima smeća u dvorištu, rešenje leži u njegovom pravilnom odlaganju u zatvorene, limene kante koje pacovi neće moći progristi. Kese sa dodatnim smećem nikada ne ostavljajte pored kante. Bilo kakvi ostaci hrane mogu biti odloženi jedino u vakumiranim posudama, iz kojih je šansa da se osete mirisi gotovo nemoguća.
Hranjenje drugih životinja
Ovde se najčešće misli na ostavljanje hrane za domaće, kućne ljubimce. Potrudite se da psa, mačku, zeca, hranite u tačno određeno vreme. Ne samo da će vaši ljubimci biti srećni i više vas voleti, hrana se neće razvlačiti po dvorištu i biti meta pacova, koji će je odmah nanjušiti. Posebno je pogubno ostavljati hranu noću u dvorištu, jer su pacovi najaktivniji baš tada.
Nabavite predatora
Jedno od prirodnih rešenja i dobrih preduslova da nemate pacove u dvorištu, jeste nabaviti im neprijatelja. Kako su mačke najpoznatiji neprijatelji miševima, za pacove koji su veći i snažniji najbolje su niske vrste pasa, jazavičari i terijeri. Pacovi kada osete njihovo prisustvo, retko svraćaju u to dvorište.
Nanu im naninu
Ne, nismo nepristojni, nego vas savetujemo da u dvorište posadite nanu. Da, nanu, biljku. Kako pacovi imaju veoma izraženo čulo mirisa, a nana jak miris, pacovima taj miris ne prija, te se povlače iz njenog okruženja. Takoće, na tavanu, ali i drugim prostorijama gde se čuvaju ili skladište namirnice i letina, a koje pacovi rado posećuju, možete istrljati drvene stubove nanom i biti sigurni da će ih taj miris odbiti.
Ako ste primetili da je u vašem dvorištu ipak došlo do pojave neželjenih stanara, krenite u brzu i efikasnu borbu. Krenite sa borbom u vidu deratizacije.
Ukoliko smatrate da u vašem dvorištu nema puno neželjenih stanara, probajte sa postavljenjem zamki. Najčešće su zamke u vidu kutija u kojima se nalazi mamac, koji kada pacov uzme, kutija se zatvara i pacov biva uhvaćen.
Međutim, iskustvo je pokazalo da i kada mislite da ima dve-tri jedinke, zapravo radi se o većem broju. Tada je najbolje krenuti sa upotrebom odgovarajućih rodenticida, odnosno otrova za pacove, koji se postavljaju u odgovarajuće kutije, tako da nema bojazni da će druge životinje u dvorištu, kućni ljubimci ili mala deca dođi u kontakt sa njima.
Vrlo je važno znati da su pacovi inteligentne i obazrive životinje. Oni kada osete hranu pošalju svoju „izvidnicu“ koja je, najčešće, starija ženka, da proba hranu. Ukoliko dobro prođe i ništa joj se ne desi, kreću i druge jedinke za njom.
Znajući to, proizvođači su napravili takve otrove da imaju produženo dejstvo. Pitate se šta to znači? To znači da će otrov početi da deluje posle nekoliko sati, obično kada se pacov vrati u svoju jazbinu. Tada će za druge pacove, nažalost, a na vašu sreću, biti kasno, jer su i oni pojeli svoju dozu otrova.
Pravilo je da se otrov postavlja sve dok se troši, odnosno dok god ima pacova. Onog momenta kada primetite da otrov stoji i da ga niko ne dira, znači da pacova više nema i da vi možete da odahnete.
Ne zaboravite
Pacovi su štetočine koje prave velike materijalne troškove i štetu. Budući da imaju veoma jake zube u stanju su da izgrizu vodovodne cevi, električne instalacije, da izgrizu građu na objektima, da grizu zidove i oštete fasadu na kućama i sl. Velike su štetočine i kada su žitarice u pitanju. Kako su veliki ljubitelji istih, često napadaju ambare, šupe, gde se one čuvaju, jedu ih i zagađuju.
Međutim, veoma veliki problem leži u tome što pacovi mogu biti izazivači i prenosioci mnogih bolesti. Smatra se da su izazivači oko 40 veoma opasnih oboljenja, kako za čoveka, tako i za druga živa bića u domaćinstvu, pa i van njega. Urinom, izmetom, pljuvačkom kontaminiraju prostor gde borave, prostor kuda se kreću i hranu sa kojom dođu u kontakt. A ukoliko čovek, kućni ljubimac ili druge životinje dođu u kontakt sa njima, oni im mogu biti prenosioci lepospiroze, bruceloze, salmoneloze, besnile, ptičijeg gripa i sličnih bolesti.
Ostaje nam da zaključimo da su pacovi veoma opasni glodari, velike štetočine i da borba sa njima mora biti brza i efikasna. Ukoliko sami ne možete da se izborite, pozovite stručne službe koje će tu borbu, brzo i sigurno, okončati u vašu korist.