Iako su veoma mali, insekti su ljudima, jedni od najomraženijih životinja. Razlog za to sigurno leži u činjenici da ih se ljudi iracionalno plaše, često burno reagujući na samu pojavu ili zvuk insekata. Budući da neki insekti imaju veoma intenzivan ugriz, napadaju „iz zasede“, odnosno kada ih gotovo i ne vidimo, a pritom mogu i da izazovu alergijsku reakciju, onda taj strah može biti i opravdan. Ako svemu tome dodamo onaj iritatntni zvuk koji sledi pre samog napada, jasno je što smo najsrećniji kada smo na distanci sa ovim malim napastima.
I pored (ne)opravdanog straha i neprijatnosti nakon ugriza, insekti kod nas ne predstavljaju veliku opasnost. U većini slučajeva svaki napad insekata sa ovih prostora svodi se na blažu, lokalnu iritaciju i manju alergijsku reakciju. Daleko je veća duševna patnja, kada nam isti kvare letnje večeri ili trenutke uživanja u prirodi, kao i svrab koji nas probudi iz dubokog sna.
Većina insekata sa kojim se možemo susreti nema otrov koji bi odmah pri ubodu ugrozio čoveka. Insekte kojima u ovim našim krajevima dajemo epitet opasnih, a da je njihov ujed čest su: osa, pčela, stršljen. U ekstremnim uslovima, ukoliko dođe do većeg broja uboda u kratkom vremenskom periodu, ukoliko vas napadne roj, mogu se osetiti veće posledice. Takođe, ukoliko ste alergični, jedan ubod može biti dovoljan da je potrebno zatražiti pomoć lekara.
Ujed ose
Jedan od najčešćih ujeda sa kojima se susrećemo na našem prostoru, jeste ujed ose. Iako važi pravilo da ose i pčele napadaju samo ako se osećaju ugroženima, za ose je to delimično tačno. Naime, ovi insekti su agresivniji i znaju napasti i bez povoda. Ose prilikom ujeda izvlače žaoku, tako da jedna ista osa može ubosti više puta. Prilikom uboda, ona izlučuje otrov, nakon čega dolazi do reakcije. Iako većina ljudi ima blaže reakcije i to u vidu crvenila oko tačke uboda, svraba, peckanja i bola, koji se potpuno povlače nakon nekoliko sati, neki ljudi mogu imati jake reakcije, posebno ako su alergični na ujed ose. U tim slučajevima otok je veći, a može doći i do anafilakse, što zahteva brzu reakciju, kako bi se izbegao fatalan ishod.
Ose se najčešće vrte oko hrane i to oko voća, koje pod visokim temperaturama počinje da se kvari, te ima specifičan slatkast miris koji privlači ove insekte. Iz tog razloga, veoma je bitno biti pažljiv prilikom jela, da neku osu ne bi sa hranom uneli u usta ili da ona sama ne bi uletela. To su prilično loše situacije, jer osa može zabosti svoju žaoku u jezik, usnu ili obraz, što dalje može dovesti do oticanja i sužavanja disajnih puteva i veoma opasnih situacija.
Ujed pčele
Za razliku od osa koje mogu da ujedaju više puta, pčele ubadaju samo jednom i tada žaoka ostaje u telu osobe koju su ujele, a pčela umire. Putem žaoke, pčela ispušta otrov u telo, nakon čega nastupa reakcija.
Sam ubod manifestuje se tačkicom i otokom oko nje, koji je malo izdignut od ostale površine tela. Otok je propraćen koprivnjačom i svrabom. U nekim slučajevima može se javiti otok usana, kijavica, mučnina, povraćanje, malaksalost.
Međutim, ukoliko je osoba alergična na otrov pčele, može nastupiti nagla i brza reakcija, čiji simtomi mogu biti ubrzano disanje, otežano gutanje, uznemirenost… U takvim slučajevima ukoliko se brzo ne reaguje, osoba može upasti u anafilaktički šok, gde se mora dati odgovarajuća antišok terapija kako život ne bi bio ugrožen.
Alergija na ujed ose, pčele ili stršljena često je naslednog tipa. Ukoliko je neko u porodici alergičan na ubod, velika je verovatnoća da se i kod vas može manifestovati reakcija.
Ujed stršljena
Stršljen ne napada prvi. Njegova reakcija je najčešće u samoodbrani ili ukoliko proceni da ste pretnja njegovom gnezdu. Upravo zbog toga je bitno, ukoliko primetite da vam se u blizini nalazi gnezdo stršljena, sve aktivnosti, bez naglih pokreta, svesti na najmanju meru.
Kao i kod osa i pčela, ujed stršljena je praćen otokom i crvenilom na mestu uboda. Međutim, stršljen ima veću žaoku, te je i ubod praćen većim bolom u odnosu na pčele i ose. Ukoliko je osoba alergična na otrov stršljena može doći do veće alergijske reakcije u vidu crvenila po koži, oticanja lica, grla, jezika, vrtoglavice, otežanog disanja. U tim slučajevima, neophodna je hitna medicinska intervencija.
Šta nakon ujeda
Odmah nakon ujeda nekog od navedenih insekata treba, neutralnim sapunom, oprati mesto uboda. U slučaju uboda pčele, tupim nožem ili nekim drugim sličnim predmetom, neophodno je istisnuti žaoku. Ne savetuje se korišćenje pincete, jer stiskanjem može doći do dadatnog istiskivanja otrova u telo napadnutog.
Nakon ispiranja uboda, dobro je staviti hladne obloge koji će sprečiti dalje oticanje, ali i smirivanja iritacije i količine bola. Ono što sledi jeste praćenje samog organizma. Ukoliko crvenilo počne da se širi, dođe do povećanja otoka, pojave dijareje, nesvestice, ubrzanog disanja, neophodno je u što kraćem roku obratiti se lekaru.
Ukoliko je osoba alergična na otrov insekta, alergijska reakcija može biti burna i brza, te je dobijanje adekvatne terapije od ključnog značaja za ugroženog čoveka.
Insekti, baš kao i ljudi, imaju pravo na komad prostora na ovoj planeti. Ukoliko se već nađemo u blizini jedni drugih, potrudimo se da ih uznemiravamo. Ako nas ipak napadnu, informisanost, praćenje situacije i pravovremena reakcija su od ključne važnosti. U većini slučajeva neće biti neke veće reakcije. Mada, i jedna burna reakcija sasvim je dovoljna da moramo imati znanje kako na nju da odreagujemo.