Kako izgleda vodeni pacov?
Vodeni pacov (lat. Ondatra Zibethicus) poznat je kao Bizamski pacov ili Maskat, i pripada porodici krupnih hrčaka. Ova kratkonoga životinja ima ekstremitete prilagođene plivanju, sa plovnom kožicom između prstiju i jakim kandžama. Dugačak je oko 40cm, dok rep može biti dužine i do 25cm. Težine između 500 i 800g, pa sve do 1kg, ovog glodara karakteriše gusto sjajno krzno nijansirano od tamno smeđe, crvenkaste i sivo smeđe boje. Hrane se uglavnom biljnom hranom, semenkama, voćem, povrćem, orašastim plodovima.
Stanište vodenih pacova
U Srbiji stanište vodenih pacova je pretežno u severnim i centralnim delovima zemlje, najčešće pored kanala, ribnjaka i drugih vodenih površina. Kreću se kroz vodu, izuzetno brzo. Žive u velikim zajednicama, i izazivaju velike štete posebno kad se prenamnože. Imaju krzno prilagođeno vodi, koje im pomaže da lako plivaju. Žive u vodenim staništima, u blizini reka, močvara i jezera. Grade skloništa sa hranilištima, prolaze i tunele, sa ulazima koji su najčešće ispod vode.
U pitanju su štetočine koje kad se osete ugroženim, a posebno ukoliko ih uhvatite u zamku ili klopku, znaju biti izuzetno ratoborni i opasni.
Deratizacija vodenog pacova
Vodeni pacovi su veoma pametne, oprezne i lukave životinje. Dobri plivači i kada osete opasnost beže pod vodu tražeći sklonište.
Veoma su velike štetočine poljorivrednim kulturama, gajenim biljkama i voću. U stanju su da unište čitave žetve poljoprivrdnih kultura. Sa druge strane, izazivaju velike medicinske probleme, budući da su prenosioci bolesti. Između ostalih to su leptospiroza, salmoneloza, tularemija,..
Najefikasniji način njihovog uništavanja jeste sprovođenjem hemijske deratizacije. Kako su veoma pametni, maskati obično šalju jednu jedinku da proba hranu. Ukoliko posle par sati ne bude nikakve reakcije, hranu jedu i ostali. Zbog toga nužno je koristiti sredstva koja imaju produženo delovanje, odnosno reaguju posle određenog vremena. Hemijske supstance se nalaze u vidu mamca koji se postavljaju u blizini samih jazbina, odnosno mesta gde će oni izaći. Kako imaju istančano čulo mirisa, sav posao se mora obavljati strogo u rukavica. U protivnom, ukoliko osete miris ruku na mamcu, odustaće od njega. Mamci se mogu postavljati na zemlju ili u posebne, za to predviđene kutije.
Hemija je na bazi rodenticida (biocidnih proizvoda), koji su veoma otrovni za pacove, ali su bezbedni za druge životinje i netoksični da ljudi mogu njima rukovati.
Eko Tim poseduje obučena stručna lica, specijalizovana za ddd usluge. Prvo se osmatra teren, procenjuje situaciju, a potom postavljaju mamci na mestima za koje se smatra da će biti najefikasnija. Sredstva koja koristimo u procesu deratizacije odobrena su od strane nadležnih organa, potpuno su ekološka i bezbedna za korišćenje. Ukoliko imate problema sa bizamskim pacovom, kontaktirajte nas da zajedno i efikasno rešimo problem u najkraćem roku.